Пређи на главни садржај

Sopot - Filozofija Zemlje i svemira

Dabsterima Sopot nakon blagog skretanja u posljednjih godinu i nešto ka radu na muzici za par predstava u matičnoj Banja Luci i na omladinskom filmu "Zduhač znači avantura", sada preostaje da završe treći album, radno nazvan "Sopotnik", koji bi se mogao pojaviti do kraja godine i baviće se - filozofijom Zemlje i svemira!



Banjalučanin Petar Topalović namjerio je 2005. godine autorskim projektom Sopot spojiti "balkansku umjetnost sa modernom tehnologijom, kroz muzički izražaj", a svojevrsnim pismom o namjerama na www.sopotproject.com, samouvjereno je ustvrdio da poslije mnoštva muzičkih poslova ima iskustvo dovoljno veliko da stvori "vlastiti stil i pristup muzici i životu na Balkanskom poluostrvu"!

"Sopot će kroz liriku, korišćenje balkanskih etno motiva i semplova narodnih instrumenata, postaviti pitanje: 'Kako je moguće da su ljudi koji na Balkanu žive toliko slični jedni drugima, a u isto vrijeme toliko udaljeni jedni od drugih?', te ponuditi konkretne odgovore kroz poruku mira, samopoznaje, poštovanja jedni za druge, razvoja ekološke svijesti, poštovanja ostalih živih bića koji žive na planeti Zemlji", ambiciozan je Topalović.


Prvi plod pomiriteljskih muzičko-političko-filozofskih stremljenja, odnosno mješanja rege, dramenbejs, dab i poglavito uticaja izvorne srpske i njoj srodne narode muzike, bio je znakovito nazvani CD prvenac "DuBalkan" (2007, Menadžer kompanija). Albumu snimanom 2006. u Lionu, pomoć inomuzičara dala je stepen multikulturalnosti, ali je dugoročno ipak bilo bitnije učešće nekoliko momaka iz Banja Luke, zahvaljujući kojima će Sopot, od Topalovićevog projekta, izrasti u punokrvni sastav. Uz rame sa Topalovićem (glas, efekti, bas), u Sopotu su se našli Milan Aćimović (prateći vokal, efekti, klavijature, bas), Đurica Štula (gitara) i Saša Predojević (bubnjevi). "DuBalkan" otvara mistikom natopljen i ženskim glasom nošen istoimeni lebdeći etno-rege, "Osu se nebo zvezdama" uz džezirani saksofon nastavlja sjetni put izvornom muzikom, dok "Nada" otkriva stalo prisutne protivratne stavove Sopota: "Baci oružje, reci im ne, ne...taj oblik borbe prevaziđen je". Album donosi rege poigravanje sa sevdahom u "Tekla voda", djevojačko višeglasje uz dramenbejs u "Liberte" i Topalovićev skoro vjernički poj "Mikrokosmos"... kao i nekoliko stvari na engleskom jeziku. Drugi CD album "Equilibrium" (2009) nekim čudom pojavio se za beogradski PGP RTS, koji se na samrti, a i uslijed poslovične nesposobnosti, ni prstom nije potrudio pogurati Sopot, kako bi bar neko u Srbiji čuo za Banjalučane. Uz ovaj put nešto veći broj pjesama na engleskom, "Equilibrium" nastavlja Sopotov obrazac sa prvog albuma, ali u nešto apokaliptičnijem i strahom od rata natopljenijem ugođaju. Početni dramenbejs u "Drumarini", polako ustupa mjesto rege uticajima u "Trubadubu", a vrhunac su naprosto sjajni "Izvor" i isto takva završna "Zemlja". Uz to, Sopot je za predstavu "Balon od kamena" Narodnog pozorišta Republike Srpske uradio muziku, koja je u decembru 2009. godine nagrađena kao najbolja na 26. Susretima kazališta/pozorišta Bosne i Hercegovine u Brčkom. Za isto banjalučko pozorište Sopotovci su uradili i predstavu "Radnička hronika", premijerno izvedenu u januaru, a napravili su dio muzike i čak se pojavljuju u omladinskom filmu srpskog režisera i scenariste Milorada Milinkovića-Debelog "Zduhač znači avantura", čija se premijera očekuje 5. aprila u beogradskom Sava centru. Nakon toga spot za pjesmu "Kosmos" bi trebao prethoditi novom albumu radno nazvanom "Sopotnik", koji se očekuje krajem godine. Sopot sam gledao uživo ljetos na beogradskom splavu 20/44, gdje sam sa strepnjom očekivao tek siromašnije izdanje prilično složenih sazvučja sa oba albuma, ali sam se grdno prevario, jer su Topalović i drugovi uspijeli da svirkom unesu čak blagotvornu živost u pjesme. Pred novi pohod na Beograd učešćem 26. marta u Domu omladine na prvom festivalu "Long najt" (Night), mejlom mi je na nekoliko pitanja odgovorio Aćimović.

"Svi koji se odluče da poslušaju naš nastup moći će da vide energičan Sopot sa mnoštvom nesvakidašnjih zvukova, pa i onih najstarijih od kojih svi vučemo korjene, još iz vizantijskog doba kroz molske i durske harmonije, koje će nadamo se ostaviti jak i pozitivan utisak na publiku. Svaki naš nastup ima za zadatak da ostavi neki utisak na publiku kao što to čine pozorišne predstave. Nekad smo mračni, nekada puni optimizma,a sa druge strane kako i ne imati mračnije aranžmane ako već dolazimo i vučemo korjene sa Balkana", kaže Aćimović.



- Sopot je zamišljen kao autorski projekat. Objasni malo nastanak Sopota i ciljeve?

Aćimović: Sopot je nastao zahvaljujući Petru Topaloviću koji je i dalje lider grupe. Sadašnji članovi su učestvovali na snimanju i prvog albuma "DuBalkan" koji je nastao potpuno autorski od strane Topalovića. Nakon objavljivanja prvog albuma Sopot projekat je postao Sopot bend. Od prvog nastupa Sopot broji iste članove i danas. Dakle, Sopot je od samog početka prerastao u bend i danas se predstavlja samo kao Sopot, što na staroslovenskom jeziku znači izvor. Zbog same filozofije prirode, korjena ljudi, ljudskih osjećanja i svemira čime se Sopot muzički najviše bavi, a u startu se bazira na muzičkim korjenima Balkana, pa tek onda na worldmusic uticajima, pa sve do finalnog temelja koji zovemo dab. Sopot je bend koji se predstavlja sa svojim jakim autorskim pečatom i muzičko kulturnim nasljeđem koristeći dab kao podlogu koja pomaže da se cijela priča predstavi po ukusu samih članova grupe.


- Kako bi opisao muziku Sopota? 

Aćimović: Muzika Sopota je neobičan, generalno world music pravac, koji ako bi posmatrali u detalje, onda bi uvidjeli da sadrži elemente daba, regea, etna, dramenbejsa, dabstepa. Nakon objavljivanja drugog albuma "Equilibrium" Sopot definitivno dobija etiketu benda sa jakim autorskim pečatom gdje i mi sami često putujući po eks YU i inostranstvu nismo naišli na nešto slično što bi poredili sa Sopotom. Sopot posjeduje u svojim kompozicijama elemente prepoznatljivog etno zvuka i semplove narodnih instrumenata, ali opet sa druge strane harmonski i aranžerski se izdvaja iz svakog standarda. Sopot je imao i zadovoljstvo da ugosti na svom prvom i drugom albumu neka od značajnih imena muzičke scene poput Dr. Dasa osnivača grupe Asian Dub Foundation, Hornsman Coyotea frontmena nekadašnjeg beogradskog benda Eyesburn, Aku Fena člana lionskog sastava High Tone, Uzul Proda iz Kaly Live Dub-a itd. 




- Imate li namjeru objavljivati muziku za predstavu "Balon od kamena - moja sjećanja"? Da li ce to biti treći album, ili nešto drugo?

Aćimović: Kada smo radili muziku za predstavu "Balon od kamena" nismo ni slutili da ćemo dobiti prvu nagradu za muziku na smotri pozorišta BiH. Za sada još uvjek nismo odlučili šta i kad sa tim materijalom, osim što se redovno može čuti u navedenoj predstavi na sceni Narodnog pozorišta Rrepublike Srpske. Kratko nakon toga Sopot je opet bio angažovan za drugu predstavu na obostrano zadovoljstvo nas i pozorišta, pod nazivom "Radnička hronika", koja je takođe pokupila pozitivne kritike, pa smo i mi ubrzo shvatili da je taj materijal najreprezentativniji za jedno od Sopotovih novih izdanja. Specifična je predstava "Radnička hronika", koja govori o teškom životu običnog radnika, pa se tako mogu pronaći i čuti u pjesmama razne poruke socijalnog i izrevoltiranog karaktera. Za razliku od Sopota zvuka, muzika iz ove predstave je poput muzičkog stila koji smo mogli čuti na pločama grupa i kompilacija: "Paket aranžman", Šarlo Akrobata, Haustor i drugi...

- Dobro šta je sa trećim albumom?

Aćimović:  Treći album Sopota je u finalnoj fazi i zapravo nema nikakve veze sa predstavama i muzikom iz istih. Sopot će izdati svoj treći album u nizu nasljeđujući zvuk i karakter prvog i drugog albuma. Radni naziv trećeg albuma je "Sopotnik" koji se bavi filozofijom svemira i Zemlje u njemu. Urađeno je jako mnogo materijala za treći album kako to bendovi popularno zovu kosturi, ali opet rekli smo sami sebi da nećemo žuriti sa izdavanjem trećeg albuma dok u potpunosti ne budemo zadovoljni. Opet sa druge strane jako smo zainteresovani i za filmsku muziku, pa se tako nadamo nekom od skorijih angažmana.


- Na koji način ste uključeni u rad na filmu "Zduhač znači avantura"?

Aćimović: Mi smo u filmu 'neki tamo band', koji ni sam ne zna kuda ide, jer nas vodi i vozi kroz film prevarant poput karaktera Del Boja iz 'Mućki'. Mi smo pomalo u ulozi glumaca, pomalo neka vrsta češće prisutnih statista. Autori smo jedne numere koja se pojavljuje u filmu dok je sviramo u nekoj od scena. Pored toga, sa glumcem u filmu Koljom Pejakovićem smo radili muziku za odjavnu špicu filma. Bili smo vezani i za neke od šaljivih obrada svjetskih hitova koje će se čuti takođe u nekim djelovima filma. Čekajući na setu neke scene koje smo snimali, bilo nam je zadovoljstvo upoznati i ostale članove glumačke postave, kako one manje proslavljene, tako do ekipe iskusnih glumačkih imena kao što je Srđan Todorović, Kolja Pejaković i drugi...

Aleksandar Arežina

Коментари

Анониман каже…
Sopot je najoriginalniji bend na prostoru Balkana i ima perspektivu da postane svjetski bend!

Pohvale za novinara koji se usudio da se bavi ovakvim temama.

Популарни постови са овог блога

Bajaga i instruktori - Stvaranje Pozitivne geografije

Ritam gitarista velike Riblje čorbe Momčilo Bajagić Bajaga objavljivanjem prvog samostalnog albuma “Pozitivna geografija” (1984) krenuo je u jednu od najupečatljivijih autorsko/izvođačkih karijera na jugoslovenskom prostoru. I četvrt stoljeća od prvenca, Bajaga i instruktori su među rijetkima ostali dovoljno veliko ime, da mogu bez većih teškoća uspješno prebroditi granice međusobno otuđenih jugodržavica.

Marš na Drinu - Jedinstvena filmska bitka

Reditelj Žika Mitrović povodom 50. godišnjice čuvene Cerske bitke snimio je "Marš na Drinu", prvi i jedini igrani film o borbi Srpske vojske u Prvom svetskom ratu u kinematografiji komunističke Jugoslavije, koja je do tada i kasnije bila isključivo okrenuta partizanskim epopejama. Na 40. godišnjicu snimanja istinskog ratnog klasika imao sam nevjerovatnu čast razgovarati sa njegovim glavnim tvorcem Mitrovićem, i tumačima nekih od uloga Ljubom Tadićem i Branislavom Cigom Jerinićem.

Ljuba Tadić - Veličanstvena smrt majora Kursule

Gromada jugoslovenskog i srpskog glumišta Ljuba Tadić jednu od svojih najupečatljivijih uloga ostvario je u ratnom filmu "Marš na Drinu" režisera Živorada Žike Mitrovića 1964. godine. Tadićev major Kursula zaslužio bi ostati upamćen samo po svojoj zajebantskoj životnosti usred klanice zvane Prvi svjetski rat, ali je ipak važnija njegova glavna uloga u antologijskom, veličanstveno-tragičnom kraju Mitrovićevog remek-djela - i sve to uz prvu psovku u povijesti domaćeg filma.