Пређи на главни садржај

Limunovo drvo - Ipak postoje snimci?

Nekadašnji bubnjar Lune i Ekatarine Velike Ivan Fece-Firči postao je poznatiji nego što je ikad mogao sanjati trenutnim učešćem u "Farmi". Rijaliti televizije Pink korisno me podsjetio da smo tri godine ranije razgovarali povodom njegovog projekta "EKV Revisited", kada je Firči ustvrdio da posjeduje snimak Limunovog drveta, prvog sastava Milana Mladenovića. Izgleda da Firči ima gomilu zanimljivih neobjavljenih stvari...

Dugogodišnji stanovnik Njujorka Firči je iznenada osvanuo u Beogradu početkom 2007. godine kako bi predstavio "EKV Revisited", CD objavljen za PGP RTS, na kome je zadržavši samo Mladenovićev glas, svirački, aranžmanski i produkcijski iznovao snimio nekoliko pjesama sa četiri posljednja albuma Ekatarine Velike. Razgovor o "EKV Revisited" u zimu te godine u PGP-ovom Studiju 5 krenuo je za mene iznenađujućim tokom, kada je poslije pitanja da li možda postoje neki neobjavljeni snimci EKV-a, Firči pomenuo Limunovo drvo.

Svoj prvi sastav Limunovo drvo Mladenović (1958-1994) je osnovao sa školskim drugom Gagijem Mihailovićem, sa kojim je kasnije bio i u Katarini II. Svirali su hard rok, ali sastav ništa nije objavio do prestanka rada kada je Mladenović bio otišao u Šarlo akrobatu. Zna se da je Limunovo drvo odsviralo gitarijade u Žarkovu i Železniku, koncerte u novobeogradskom Bloku 45, Domu omladine Beograda i dva samostalna u Studentskom kulturnom centru. Zna se da su izvodili pjesme "Da li se sećate?", "Sedmi krug", "Limunovo drvo", "Ne veruj" i "Gubitak". Netom jedino kruži prilično loš snimak "Gubitka" sa  radija Studio B. To je sve što je ostalo od Limunovog drveta. Ili možda ne?



"Ja sam najveći vlasnik neobjavljenih snimaka EKV. Imam čak koncert na kom sam upoznao Milana. Prvi koncert Limunovog drveta 1978. godine. Imam verziju 'Oko moje glave'. Ceo koncert imam", rekao mi je Firči.

- Kada ćeš objaviti Limunovo drvo?

Firči: Ne znam. Videću. Kad uspem da očistim sve i napravim da to bude dobro.

- Kako je snimljen koncert Limunovog drveta, na nekoj kaseti?

Firči: Ne! Na četvrtinče traci koju sam ja stavio snimati. Imam kompletan koncert EKV u Kulušiću 1988. od kojeg su samo dve pesme stavljene na "Live 88". Imam gomilu stvari. Imam demo snimke fantastičnog kvaliteta! Primer da ti dam: Masimo, Milan i ja u prvoj verziji pesme "Hodaj". Fantastično zvuči nekih osam minuta. Imam više nego što smem da priznam, ali sve će da dođe na red kad dobije svoj pravi tehnički kvalitet.

- "EKV Revisited" si uradio jer kažeš da nisi zadovoljan kako su ispale ploče EKV-a. Zašto se ne može uraditi dobar remaster i tako popraviti zvuk na nekima od njih?

Firči: Ne postoje originalni snimci na multikanalnim trakama više nigde, što je po meni oblik najgoreg fašizma. Gubitak u kulturološkom smislu nenadoknadiv. Nema ni u Sloveniji. Većina produkcija iz tog doba ne postoji sem ako neko nije kući odneo sa sobom. U to vreme mi nismo bili vlasnici nego izdavačke kuće. Ne radi se samo o EKV. Kad sam producirao grupu Fit u Sarajevu greškom je asistent prosuo sok u miksetu i sve je crklo. Rečeno mi je da se vratim posle tri nedelje. Vratim se u fonoteku, potpišem, izvadim traku, stavim na magnetofom i četiri nedelje mukotrpnog snimka je bilo presnimljeno harmonikom! Zato je Milan producirao Fit, na moju molbu jer sam morao da letim za Ameriku. Propao je jedan fantastičan rad za grupu Fit. Kako je kome šta trebalo sa police tako je skidao i snimao. "Je l' ne gleda niko? Skidaj i snimaj"! Uz to ako bend dobije 100 sati da snimi, smiksa, masteruje i sve bez da pogreši negde, pa to je nezamislivo! Za 100 sati ne možeš da odeš ni na pecanje, ne da napraviš ozbiljan album. Tim više je kvalitet benda EKV značajniji jer je za razliku od mnogih za koje danas znam, vežbao po šest-sedam sati na dan, bar u periodu kad sam ja bio. Čak sam sa Milanom često ostajao po osam sati. Živeli smo za to.

- Otkud ti zamisao da uradiš "EKV revisited"?

Firči: Ideja je potekla davne 2002. prilikom mog zadnjeg viđenja sa Margitom (Stefanović). Oboje smo maštali kako bi voleli da uradimo nešto u ovom smislu, ali nažalost svi znamo da je otišla od nas. Ja sam posle par godina sam krenuo u tu stvar. U protekle dve godine sam potrošio nekih 4.000 sati na tehničkoj obradi materijala. Radi se o desetak pesma sa poslednja četiri albuma. Originalni Milanovi vokali su tu, ali skoro svi instrumenti su ponovo odsvirani. Aranžmani su promenjeni i pesme su mnogo duže.

- Zašto si to uradio. Ogromna većina ljudi bi ti rekla da je priča sa EKV završena i da to ne treba dirati.

Firči: Ja to ne smatram. Meni je uvek bilo prekratko. Kad je nešto dobro želim da traje, to je moje viđenje. Čisto je subjektivna potreba da uradim tako nešto, a smatram da se bilo koji oblik prezentacije EKV može videti samo kao pozitivna stvar.

- Ipak očekivao si negativne komentare?

Firči: Jesam. S tim ću da se nosim kad ih budem čuo...Nisam takva vrsta čoveka da se pripremam. Ti koji misli unatraške neka ostane da misle unatraške. Ovo je slavljenje benda, cele ideje. Ponavljam, sve što ima veze s tim po meni može da bude samo pozitivno.

- Zašto si koristio samo pjesme snimljene za PGP od 87. godine?

Firči: Prva tri albuma su još uvek u vlasništvu slovenačkog izdavača. Dok se to ne raščisti ne radim ništa što nije po knjizi.

- Koliko si išao daleko od originalnih verzija?

Firči: Zavisi u kojoj deonici. Negde je drastično, negde ne. Negde sam bio relativno zadovoljan što konačno mnogo, mnogo bolje zvuči. Najveći vodič mi je bio da sam od prvog do poslednjeg sekunda imao viziju kako bi oni (preminuli članovi EKV) reagovali da su sada sa nama.

- Kako sada gledaš na to vrijeme, da li je moglo više da se uradi, pogotovo što si krenuo da radiš takav jedan projekat nadogradnje EKV-a?

Firči: Moglo je i nije. Možda najbolje mož' da se shvati cela stvar ako čovek sedne i presluša ceo opus EKV i obrati pažnju na tekstove. Sve će mu biti jasno. Znam da je sigurno trebalo da bude bolje, a zašto se nije desilo to će ostati na knjigama istorije.

- Živiš u Njujorku. Da li danas može muzika EKV da pređe jezičke prepreke i tamo stekne određen krug poštovalaca?

Firči: Ramštajn je prešao. Prešli su mnogi drugi. Popularan je džipsi pokret. Global village is happening! Nema više tih prepreka koje su nekad bile. Tu je internet sve zavisi od prave prezentacie i marketinga. Smatram najiskrenije da EKV poseduje u sebi pravi pravcati iskonski kvalitet, koji može da se nađe samo jednom u par i više godina. Naravno prepreka je nadomestiti tekstove koje samo mi možemo da shvatimo. Ne poznajem nikog ko poštuje EKV da se ne naježi kad sluša tekstove. Moj san je, i to ću zaista pokušati da izguram, da uzme samo esencijalu formu muzike, melodijsku strukturu, i ponudimo da se snimi sa nekim etabliranim imenom. Nemam nikog u planu, ali svi znaju da bi (Dejvid) Bouvi legao na bilo koju EKV stvar ili Igi Pop. Kada samo malo zažmuriš i zamisliš...

Коментари

Unknown каже…
MIKICA - NEKADAČNJI PEVAČ AK.GITARISTA I BASISTA GRUPE "LIMUNOVO DRVO"...........NE ZNAM KOJE SNIMKE OD LIMUNOVOG DRVETA FIRČI IMA ALI JA IMAM PRVI SAMOSTALNI KONCERT U SKCu I U SALI STUDIA "M" U NOVOM SADU....FIRČI SE NIJE POJAVLJIVAO DO 1980 U NAŠIM KRAJEVIMA TAKO DA JE DO SNIMAKA MOGAO SAMO PREKO NEKOGA DA DODJE U NJIHOV POSED
Анониман каже…
Verovatno ima snimak iz Studija M. Otac mu je bio snimatelj u Radio Novom Sadu.

Популарни постови са овог блога

Bajaga i instruktori - Stvaranje Pozitivne geografije

Ritam gitarista velike Riblje čorbe Momčilo Bajagić Bajaga objavljivanjem prvog samostalnog albuma “Pozitivna geografija” (1984) krenuo je u jednu od najupečatljivijih autorsko/izvođačkih karijera na jugoslovenskom prostoru. I četvrt stoljeća od prvenca, Bajaga i instruktori su među rijetkima ostali dovoljno veliko ime, da mogu bez većih teškoća uspješno prebroditi granice međusobno otuđenih jugodržavica.

Marš na Drinu - Jedinstvena filmska bitka

Reditelj Žika Mitrović povodom 50. godišnjice čuvene Cerske bitke snimio je "Marš na Drinu", prvi i jedini igrani film o borbi Srpske vojske u Prvom svetskom ratu u kinematografiji komunističke Jugoslavije, koja je do tada i kasnije bila isključivo okrenuta partizanskim epopejama. Na 40. godišnjicu snimanja istinskog ratnog klasika imao sam nevjerovatnu čast razgovarati sa njegovim glavnim tvorcem Mitrovićem, i tumačima nekih od uloga Ljubom Tadićem i Branislavom Cigom Jerinićem.

Ljuba Tadić - Veličanstvena smrt majora Kursule

Gromada jugoslovenskog i srpskog glumišta Ljuba Tadić jednu od svojih najupečatljivijih uloga ostvario je u ratnom filmu "Marš na Drinu" režisera Živorada Žike Mitrovića 1964. godine. Tadićev major Kursula zaslužio bi ostati upamćen samo po svojoj zajebantskoj životnosti usred klanice zvane Prvi svjetski rat, ali je ipak važnija njegova glavna uloga u antologijskom, veličanstveno-tragičnom kraju Mitrovićevog remek-djela - i sve to uz prvu psovku u povijesti domaćeg filma.