Странице

недеља, 30. мај 2010.

Letu štuke – Slijedeća velika stvar?



Sarajevske Letu štuke polagano pripremaju treći album koji bi se trebao pojaviti do kraja ove ili početkom slijedeće godine, i možda će pokazati da li su opravdana brojna nadanja da bi sastav vođe Dine Šarana mogao konačno postati novo zaista veliko ime na jugo prostoru.

Kada ti veliki broj ljudi sa puno hvale preporuči nešto/nekog desi se da tome pristupiš sa izuzetno velikim očekivanjima. Možda me stoga prvenac „Letu štuke“ (2005) nije  oduševio? Nije doduše ni razočarao, već sam nekako osjetio ravnodušnost prema ponuđenom. Nije mi bilo jasno čemu sva ta frka nekih ljudi oko Letu štuka. Sa drugim albumom „Proteini i ugljikohidrati“ (2008) na moje nemalo iznenađenje bila je posve druga priča. Od kratke posvete Bijelom dugmetu na početku turbo-folk-rok pjesme „Paranoja“, preko dirljivih priča o usamljenosti „Sami“ i ljubavi „Poljubi je dok spava“, do angažovanog „Tesle“. Na kraju sam zbunjeno, sam sebi priznao da su „Proteini“ možda među najboljim albumima koji sam čuo kod nas u prvom desetljeću 21. stoljeća (osjećaj ravnodušnost na žalost ostaje prema prvencu, ko bi ga znao zašto). Smatram da je Dino Šaran odličan muzikotvorac/stihopisac, dovoljno darovit da jednog dana, ako bude mudar i trezvene glave, uđe u krug velikih...

Priča o Dini Šaranu možda počinje sredinom devedesetih kad iz Sarajeva odlazi u Zagreb gdje preživljava kao kafanski pjevač i shvata da "postoje samo dobre i loše pjesme i da je umjetnost ono što dolazi iz srca a ne iz koncepta". Pošto je dosta godina radio pesame za razne zabavnjake i pop izvođače u Hrvatskoj i BiH, Šaran kreće u priču sa Letu štukama kada se 2004. bubnjar Kargo orkestra Darka Rundeka, Ðani Pervan "vraća iz bijela svijeta i počinju nešto čačkati". Prvenac "Letu štuke" donosi, bar u BiH i Hrvatskoj, dobro primljene pjesme "Pero papacoder", "Minimalizam" i duet sa Rundekom "Sunce", a sa  "Proteina” izdvajaju se “Tesla” i “Psiho”. Rudekov koncert krajem 2008. godine u Sava centru prilika je da zajedno sa Šaranom otpjeva “Sunce”, što je najbolja najava za prvi beogradski koncert Letu štuka u proljeće 2009. u Domu omladine.

“Meni su Letu štuke autorski najjači bend koji se pojavio u ovom stoljeću zapadno od Pekosa. Dino Šaran je izuzetan tekstopisac. Prati ga bend dobrih jarana, srčano i kompetentno. Tko ih još nije upoznao, vrijeme je da ih upozna", rekao mi je Rundek nekoliko toplih riječi kako bi pomogao promociju koncerta.

Poštovaoci Letu štuka srpski glumci Sergej Trifunović i Srđan Žika Todorović svesrdno pomažu Sarajlije gostujući im na koncertu, koji ipak nije održan baš pred prepunim Domom omladine. Ipak led je probijen i Letu štuke ljetos sviraju pred desetak hiljada Beograđana na “Bir festu”, u ranim jutarnjim časovima na Ušću. Jesenas se Šaran i Pervan vraćaju u Beograd kako bi promovisali spot za pjesmu “Mali” sniman upravo za vrijeme koncerta u Domu omladine. Mislim da to pokazuje koliko je Šaranu stalo da uspije u Srbiji. Na promociji glumac Branislav Trifunović, odskorašnji ljubitelj Štuka, kaže nešto zanimljivo: “Letu štuke su najveći ex-Yu bend. Oni koji nisu obavešteni o tome nadam se da će uskoro biti”.

U međuvremenu Šaran postaje malo poznatiji kao autor pjesme “Thunder and Lightning” sa kojom Vukašin Brajić predstavlja BiH uspiješno do finala “Pjesme Evrovizije” krajem maja u Oslu.

“To mi kao autoru dosta znači. Napisao sam pjesmu za koju mislim da priliči Vukašinu i da će se vrtiti i ostati i poslije 'Eurosonga'", kaza mi nedavno Dino.

Sa Šaranom sam razgovarao za novinsku agenciju Beta dva puta u Beogradu uoči koncerta u Domu omladine, a poslije smo se par puta čuli telefonom raznim povodima. Zanimljiv sagovornik.

- Otkud saradnja sa Rundekom?

Dino: Imao sam pjesmu koja je bila za duet, a zbog pominjanja januara i veljače bila je vrlo internacionalna za ove naše prostore. Meni je to bilo interesantno pa sam pomenuo Ðaniju da možda Rundek ne bi bio loš izbor za duet. Rundek je pristao, jer jedini uslov mu je bio da mu se stvar svidi. I postala je hit u Hrvatskoj i BiH.

- O čemu je zapravo pjesma „Sunce“?

Dino: “Sunce” ti je više filozofska pjesma, mada ima u njoj doza politike. Rekao ti januar ili sječanj, vrijeme ti prolazi. Ako će ti vrijeme prolaziti u tome da ti je bitno da li si rekao januar ili siječanj, jesi li ovaj ili onaj, ove nacije ili one, vjere, rase, onda je to loše.

- Poznati ste u BiH i Hrvatskoj, ali ste rekao bih i dalje prilična nepoznanica za ljude u Srbiji. Zašto je tako? Je li to dokaz da su državne granice i dalje teško premostive?

Dino: Nije to stvar političke prirode. Stvar je izdavaštva. Goraton nas je izdao u Crnoj Gori i Srbiji međutim ima problema sa distribucijom, a u poplavi komercijalnih izvođača, mi nismo toliko važni. Mislim da je to problem cijele urbane scene na prostoru bivše Jugoslavije. Jako teško se povezuje, jer nema sistema koji to podržava kao što je bilo 1980-ih godina, pa se na osnovu toga stvorio novi val i nju primitivs. Sada je teže, ali boriti se moramo.

- Je li zaista toliki problem preći iz jedne države u drugu?

Dino: To je pitanje upućeno na pogrešnu adresu. Siguran sam da bi svi bendovi iz regiona htjeli surađivati i svirati svugdje gdje ih jezik veže, međutim problem je organizacije. U ovoj kakofoniji svih ozvučja koja postoje, ljudi su zbunjeni. Nekom organizatoru se više isplati dovesti Šaku Polumentu nego nekakve Letu štuke.




- Kad smo već kod Šake Polumente, ti si bio radio kako kafanski pjevač. Obično ljudi sviraju rok pa se razočaraju materijalno i odu u narodnjake. Je li kod tebe bio nekakav obrnut postupak...

Dino: Svirao sam u kafani jer sam morao. To mi je bio jedini izvor prihoda. Mada nije to bila klasična kafana, već kafići gdje sam svirao sam sa akustičnom gitarom pjesme sa prostora bivše Jugoslavije. Ako je bilo narodnjaka, bio je Toma Zdravković, koga cijenim jednako kao Koju. Razmiješ o čemu ti pričam? Toma je bio boem koji je živio to što je pjevao. Kod njega nije bilo foliranja. Takvi su rijetki!

- Koliko ti je to iskustvo pomoglo?

Dino: To mi je pomoglo jer sam osjetio i vidio da su mladi ljudi vrlo plodno tlo za posaditi ukus, boju, miris... e sad je stvar do nas šta ćemo im dati i ponuditi. Naš cilj je da, koliko je to moguće, utičemo na mlade ljude da ne padaju tako lako pod uticaj tabloida, žute štampe i turbo folka. Mislim da se realno rokenrol ne može nositi sa turbo folkom. Za to je potreban sistem, pravna država...

- Misliš da je samo to u pitanju?

Dino: Ma, mislim da jeste. Turbo folk je posljedica sistema, a ne nedostatka rokenrola. Rokenrol se morao povući pred naletom turbo folka jer ne možeš pojesti sarmu i baklavu u isto vrijeme. E, sad imaš stvari kao “Operacija trijumf”. To je turbo folk ili nus produkt turbo folka, ali mislim da je puno blaži i manje štetan. Uostalom ideja okupljanja klinaca iz cijelog regiona je u krajnjoj liniji pozitivna i taj dio mi se sviđa.

- Slušajući vašu stvar "Tesla" stekao sam utisak da je njena poruka da jedino možeš u životu napraviti nešto veliko ako odeš odavde, kao što je učinio Tesla.

Dino: Ako u ovakvom vremenu i prostoru živiš za ideju onda ti je neminovno da moraš otići odavde da bi je isfurao do kraja, jer to ne možeš ovdje...ovdje su ideali nestali. Mi smo se utopli u jednom kvazi kapitalizmu koji meni u stvari više liči na feudalizam. Stvari su vrlo jasne. Potrebno je da se ogromni broj ljudi opismeni jer se velik broj ljudi mozgova odlio i otišao na zapad...Ipak, mislim da dolaze bolja vremena. Ovo sve što se desilo je jedna klasična velika seljačka buna. A seljačke bune nisu bezazlene nikad. Vjerovatno su seljaci bili isfrustrirani stanjem stvari pa su jedva dočekali da dođu na svoje. Kad iz pećine gdje si živio sa vukom dođeš u grad i otvoriš četiri kafane, počneš voziti BMW, normalno je da ćeš podržati svaki fašizam da bi zadržao sve što si bespravno stekao. Mi smo na drugoj liniji! Pripadam generaciji koja je odrastala na muzici Azre i EKV. Nije to nostalgija, to je jednostavno tako. Zna se šta treba - napraviti novi, naš sistem vrijednosti…Naš cilj je da širimo mir i ljubav. Prilično hipi filozofija, ali to je realno. Naravno uz dozu kritike društva i svih mana i bolesti.



- Jako je zanimljivo da ste u Srbiji stekli podršku poznatnih ljudi kao što su glumci Žika Todorović, Branislav i Sergej Trifunović. To puno znači?

Dino: Žika nam je došao na koncert u Budvu i donio naša dva CD na potpisivanje. Nisam mogao vjerovati! Žika je čovjek koji je realno velika zvijezda na ovim prostorima, a dođe ti i traži autogram! To mi je bila velika čast. Nas slušaju generacije rođene od 1960. do 1980. godine. Gradska populacija uglavnom. Ima klinaca u publici sve više i više, i to u prvim redovima. Čuo sam jednom dobru opasku od jednog starijeg kolege: “Nisi zvijezda dok nisi prošao svaku rupu u bivšoj Jugoslaviji i rukovao se sa bar pola publike koja te sluša”. Nisam tip koji se rukuje s publikom, ne znam koja nam je ciljna grupa, radimo bez ikakavih kalkulacija. Nije nam čak ni lova neki imperativ, niti slava. Radim ovo jer mi se to radi, a i ne znam ništa drugo raditi.

- Rundekov Kargo i Štuke dijele istog bubnjara Đanija Pervana. Kakav je odnos dva sastava?

Dino: Prijateljski. Đani je član Karga, a ja saradnik. Darko je strašan tip, stvarno bard, legenda i jedan vrlo prirodan čovijek koji ne odustaje od svoje ideje, fura svoj film već više od 20 godina. To je za svaki respekt. U dobrim smo odnosima, sarađivali smo, ali sumnjam da će se takva saradnja nastaviti, jer bilo bi već neukusno da radimo zajedno više od jedne pjesme. Možda sarađujemo na nekom drugom projektu, za pozorište ili film?

- Ko je osim Rundeka još od domaćih muzičara najviše uticao na tebe?

Dino: Na mene je direktno najviše uticao Branimir DŽoni Štulić. On me nekako zakucao u prvi čavao. On je na liniji sevdaha. Rođen je u Skoplju i sevdah je na njega izvršio veliki uticaj, a ja sam Bosanac i naravno da je na mene izvršio uticaj sevdah. Drugi zajednički uticaj su Beatles. DŽoni je Bitlsovac, kao i ja. Rundek je u vrhu top liste domaćih autora, tu je naravno i Milan Mladenović. Njih trojica. To je ta ekipa".

- Sad mi je jasan dio stiha u pjesmi "Tesla" - "sve ti je ravno ravno do dna, u zemlji tulipana, jer sve si dalje od laži i demona Balkana..."

Dino: To je posveta metaforički Štuliću, Nikoli Tesli i svim ljudima koji su dali "cijeli život za ideju", koji nisu kalkulisali, nisu bili menadžeri već stvaraoci, ljudi od ideje. Paralelno sam čitao biografije Tesle i Štulića i onda mi se desio neki kvrc u glavi i napisao pjesmu. Nalazim puno sličnosti izmedju njih dvojice, svaki u svom vremenu se bavio različitim stvarima, ali su na intuitivnom nivou bili jako bliski.

- Kad si već pomenuo sevdah, "Paranoja" sa drugog albuma i "Kredenci" sa prvog imaju dosta izražen taj etno, folk nazovi ga kako hoćeš zvuk...

Dino: ...to su neke kao parodije. Pogotovo "Paranoja". To je parodija ne mogu reći na turbo folk, to je već ofucano, nego na čitavo stanje svijesti. Usud balkanski da komšija ubije komšiju zbog metra ograde, zbog žene i te neke gluposti. Krv i patetika. Pjesma je čista zajebancija. Otvara ploču da nas izbije iz klišea, da nas ljudi ne uzimaju po difoltu po “Mjestu za dvoje” koja otvara prvi album. Da ne radimo po šemi, to smo htjeli izbjeći. "Paranoja" je pjesma koju sam svirao po derencima i žurkama. Mislili smo da bi bilo zgodno da je stavimo na album i okrenemo u neki pank.

- Možda ljudi pogrešno shvate tu stvar i pomisle da ste neki prikriveni turbo folkeri?

Dino: Ne mogu ja sad gađati kako će me ljudi shvatiti. Ljudi shvate kad ih zove Milan Tarot da im stvarno može pomoći! Niko do sada nije posumnjao u njegove sposobnosti. I kako da se onda ja oslonim na njihovo rasuđivanje? To je realno tako, u svijetu su ljudi generalno malo podebilili od napretka i tehnologije, lijeno im je da razmišljaju a kamo li da rade.

- Imaš li neku žanrovsku odrednicu za Letu štuke?

Dino: Mi smo rok bend. Sviramo rok sa primjesama ovim ili onim. Ima tu malo hip hopa, koketiranja sa džezom i sevdaha... Ovdje je etno kategorija pogrešno protumacena, da je to svaki zabavnjak koji ima frulu u pjesmi. Nije to etno, već je etno narodna muzika, sevdah, afrička muzika, trube, Cigani, ono što radi Bregović...



- Pominješ Rundeka, Štulića i Mladenovića... znači da na tebe nije uticao niko iz Sarajeva?

Dino: Novi primitivci. Zabranjeno pušenje i Elvis DŽi Kurtović.

- Osjećate li se možda kao nastavljači neke tradicije?

Dino: Ne kalemim se ja na Sarajevo toliko autorski. Ja sam iz Sarajeva, iz Bosne, nosimo taj duh s ponosom, ali ne nastavljamo se toliko na to. Nismo na nivou “Đe s' ba, šega ha-ha, ćevapi, burek...” Mi smo malo drugačiji.

- U Beogradu ima ljudi koji se sa dosta prezira odnose prema takozvanoj sarajevskoj školi popa.

Dino: Možda se odnose prema nekim lakonotnim zabavnjacima sa prezirom. Mada mi je i to malo snobovski. Ja ne gledam s prezirom Acu Lukasa, kad je napunio Beogradsku arenu. Čitam intervju, frajer uopšte nije glup, naprotiv, inteligentan je. Radi svoje, svaka mu čast. Ljudi ga vole, zašto bih ga ja prezirao? Ja to ne slušam i ne volim, i to je moja stvar. Radije ću otići na Disciplinu kičme, ali svak treba imati svoj prostor. Problem je što su sa jedne strane ljudi iz moje branše dosta iskompleksirani turbofolkerima.

- Misliš da ne treba ratovati sa narodnjacima?

Dino: Nisam za priču - ako ih ne možeš pobijediti pridruži im se. Ne treba im se pridružiti, ali ne treba ni ratovati. Mislim da svako ima svoj prostor. Veliki dio mladih ljudi iz gradske populacije je na početku rata napustio ove prostore. Poslije Drugog svjetskog rata imao si da su divlji istjerali pitome. Došle seljačine, papci, pa kapu kroji polusvijet. To imaš i sad. Demokratija - šta je to? Polupismeni ljudi biraju vlast. Šta onda da očekuješ? Sadiš mržnju i nacionalizam i očekuješ da ti se dobrim vrati. Ne može, dobićeš klince koji mrze sve živo. Navijač klinac od 17 godina koji je nacionalista i nosi utoku za pasom. Ubijaju se na ulicama. Svuda je isto u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Dobili smo što smo tražili…Mada mislim da će se stvari promjeniti kad prođe proces tranzicije, kad prođe ova šatro kriza, dok se Evropska unija i SAD dogovore o sferama vlasti, ko će šta uzeti. Proće kriza i tranzicija, bićemo pod čizmom i onda lagano dalje. Uređivaće nas pametniji od nas pošto mi nismo znali".

Zvanična strana: www.letustuke.com

Нема коментара: